Da li je veganska ishrana zaista zdrava i koja je razlika između vegetarijanske, veganske i biljne prehrane?

Ukoliko vam se neda čitati cijeli tekst, odmah ćete dobiti odgovor. NE. Veganska ishrana ne mora nužno biti i zdrava. Ali može.

Prije nego krenem s detaljnjijim objašnjenjem razjasniti ću prehrambenu podjelu za one koji još u potpunosti ne razumiju ili nisu dovoljno informirani o tome. Navesti ću osnovnu razliku između vegetarijanske, veganske i biljne prehrane (što iz mog iskustva zbunjuje najveći broj ljudi) a spomenuti ću i neke druge, trenutno poznate prehrane, o kojima ste možda čuli nešto “u prolazu”.

Moram napomenuti da je podjela napisana na temelju činjenica a o svakoj prehrani napisat ću i svoje vlastito mišljenje o toj vrsti prehrane. To će vam pomoći da na jednom mjestu usporedite prednosti i nedostatke različitih načina ishrane te sami odlučite kakav osobni stav ćete zauzeti nakon što pročitate tekst, slobodno podijelite i svoja iskustva i mišljenja u komentarima. Molim vas da nikoga ne osuđujete i da prihvatite da svatko ima pravo na mišljenje i da je svatko dogovoran za svoje vlastite odluke.

SVEJEDSKA ISHRANA – ishrana koja se temelji na svim namirnicama koje su deklarirane kao jestive za čovjeka, bez ikakvih ograničenja. Po meni, najgora moguća ishrana kojom se, na žalost, hrani većina stanovništva na kugli zemaljskoj. O toj ishrani nema se što puno za reći jer sam naziv govori za sebe.

KETO ISHRANA – temelji se na ishrani namirnicama koje sadrže masnoće dok su ugljikohidrati svedeni na minimum. Cilj te prehrane je dovesti tijelo u stanje ketoze, odnosno u stanje u kojem tijelo kao gorivo koristi masnoće umjesto ugljikohidrata (skraćeno objašnjenje). Iako veoma uspješna kod gubitka kilograma, ova ishrana je na dugoročno veoma nezdrava. Osobno smatram da su nam ugljikohidrati prirodno gorivo te da je prehrana bogata zdravim ugljikohidratima najprikladnija prehrana za ljudsko tijelo. Tu ne govorim o ugljikohidratima iz kruha, peciva i tjestenine, nego o ugljikohidratima iz voća i povrća. S obzirom na to da se keto ishrana temelji na ograničavanje ugljikohidrata na 50 g dnevno isključuje skoro 90% voća i povrća, te nam na izbor ostaju namirnice bogate masnoćama, ali životinjskog porijekla. Našla sam podatak da niti jedna studija vezano za keto dijetu nije provedena na periodu dužem od 2 godine, pa nema dokaza da je po pitanju bilo čega ova dijeta dugoročno zdrava, a uzevši u obzir samu štetnost životinjskih proizvoda i proteina, smatram ovu prehranu veoma neprikladnom za ljudsku upotrebu. Osim toga, kao i kod ostalih dijeta koje su temeljene na unosu pretežno jednog nutritivnog elementa, takve dijete su veoma efikasne (kratkoročno) a nakon prestanka takve dijete svatko će doživjeti jo-jo efekt, odnosno vračanje svih izgubljenih kilograma ubrzo nakon povratku starim navikama. Ono što ljudi malo manje znaju je činjenica da na keto ishrani ne gubite samo masne stanice već i mišićnu masu. Kao što sam i prethodno spomenula, sama činjenica da se neka prehrana bazira na pretežno jednom nutritivnom elementu dok su drugi smanjeni, ne može biti dugoročno dobro jer kad tad dođe do izgladnjivanja organizma. Potreban je balans, a u keto dijeti ga nema. 

LCHF PREHRANA / PALEO PREHRANA – (LCHF je skraćenica od Low Carb High Fat, odnosno smanjen unos ugljikohidrata i povećan unos masnoća) Iako na prvi pogled djeluje kao da nema razlike između keto i LCHF (Paleo) prehrane, zapravo je razlika dosta velika. LCHF podrazumijeva veći unos masti a smanjen unos ugljikohidrata, ali unos ugljikohidrata nije ograničen na 50 g dnevno (veći balans između nutritivnih elemenata nego kod keto prehrane) i ne isključuje konzumaciju voća. LCHF prehrana temelji se na konzumaciji namirnica u njihovom prirodnom obliku što je dakako zdravo. Preporučuje se konzumacija svježih namirnica u obliku kašastih sokova, nerafinirana ulja, razno povrće sa smanjenim udjelom škroba (krumpir je bogat škrobom). Kruh, tjestenina, šećeri, sokovi, kolači, peciva i slične namirnice se izbjegavaju. Gluten je također protivnik ovoj ishrani, s čime se apsolutno slažem. Generalno ova prehrana ne bi bila toliko loša da ne poziva na konzumaciju mesa, morskih plodova, jaja i punomasnih mliječnih proizvoda te kao temelj koristi argument da zasićene masti životinjskog porijekla i kolesterol nisu štetni za čovjeka. Velika zabluda. Rekla bih da bi ova prehrana bila idealna za svakoga tko želi i dalje ostati svejed a živjeti malo zdravije. 

VEGETARIJANSKA ISHRANA – temelji se na prehrani svim namirnicama osim mesa. U to spadaju i juhe u kojima je kuhano meso. Vegetarijanci konzumiraju jaja, mlijeko i mliječne proizvode. Postoje neke podvrste vegetarijanske ishrane kao naprimjer ovo-vegetarijanstvo (egetarijanstvo) gdje se ne jedu ni meso, ni mlijeko i mliječni proizvodi ali se jedu jaja. Ili lakto-vegetarijanstvo (laktarijanstvo) gdje se ne konzumiraju meso i jaja ali konzumiraju se mlijeko i mliječni proizvodi. S obzirom na to da je sve više i više informacija i studija provedenih o tome kako životinjski protein nije za ljudsku upotrebu te ga treba maksimalno izbjegavati, rekla bih da je vegetarijanstvo u velikoj mjeri bolje od svejedstva, ali s obzirom na to da vegetarijanci nerijetko pretjeruju u konzumaciji jaja, sira i mlijeka, zapravo tu i nije neka velika razlika. Jako je poznata činjenica da su mlijeko i mliječni proizvodi jedan od vodećih uzroka nastanka raka dojke kod žena i raka prostate kod muškaraca. Isto tako, konzumacija mlijeka usko je vezana s nastankom osteoporoze i ostalih bolesti koštanog tkiva. Iz tog razloga i vegetarijanska ishrana može biti itekako nezdrava, te vegetarijanci često imaju upalne procese u tijelu, gljivice, sluzavost tijela, česte prehlade, …

BILJNA ISHRANA – podrazumijeva ishranu temeljenu na svim biljnim vrstama – voće, povrće, sjemenke, orašasti plodovi, žitarice, začini. Tu spadaju i razne industrijske prerađevine koje su napravljene od biljaka kao što je recimo tofu. Ljudi su često zbunjeni jer ne mogu razumjeti razliku između biljne i veganske ishrane s obzirom na to da su obje bazirane na biljnim namirnicama i u potpunosti isključuje namirnice životinjskog porijekla. Biljna ishrana može i ne mora biti zdrava, ovisno o količini unosa rafiniranih, odnosno industrijski obrađenih namirnica. Puno je zdravija od vegetarijanstva zbog potpunog izostavljanja životinjskih proizvoda.

VEGANSKA ISHRANA – veganska ishrana je isto što i biljna ishrana, ali razlika u tome kad se netko deklarira kao “vegan” je ta što se biti vegan ne odnosi samo na prehranu nego i na način života. Znači, osim same prehrane sadrži i moralni element. Vegani ne koriste apsolutno ništa što je izrađeno od životinjskih dijelova niti one proizvode prilikom čije izrade su korišteni životinjski proizvodi ili testiranja na životinjama. To se odnosi na prehrambene namirnice (čak i med), odjevne predmete, namještaj u kući, kozmetika, sredstva za čišćenje… Ja osobno sebe deklariram kao vegana i volim vjerovati da radim sve ono što je u mojoj moći da ne pridonosim industriji koja za profit iskorištava bilo koje živo biće u bilo kojem smislu. Što se tiče biljne i veganske ishrane one su ogromni napredak naspram vegetarijanske ishrane s obzirom na to da ne uključuju konzumiranje životinjskih namirnica, ali itekako mogu biti nezdrav način ishrane. Kao i svugdje i tu se uplela industrija te sada u ponudi imamo jako puno veganskih fast food restorana, prženih i industrijski prerađenih namirnica koje su nezdrave. S obzirom na to da nismo ovdje da mislimo isključivo na sebe, već na dobrobit svih bića koja nastanjuju ovaj planet, veganstvo definitivno smatram malim korakom za čovjeka a velikim za čovječanstvo. 

SIROVA ISHRANA – prehrana koja se temelji na namirnicama biljnog porijekla koje nisu termički obrađene. U sirovojelstvu dopušteno je termički obrađivati hranu do maksimalno 45 stupnjeva Celzijevih. Sve iznad toga smatra se termički obrađenom hranom i ne spada u sirovojelstvo. Sirova prehrana je prehrana živim namirnicama u njihovom izvornom obliku, jer se unosom takvih namirnica u tijelo unose svi nutrijenti u savršenom obliku i omjeru. Svakom termičkom obradom ubijaju se enzimi u hrani (enzimi služe za pretvorbu hrane u energiju) a oni su nam prijeko potrebni za život. Internet je pretrpan raznim iskustvima ljudi koji su izliječili razne bolesti prelaskom na sirovojelsku ishranu, a razlog tome je što unosom žive hrane mi doslovno hranimo svoje stanice s čistom energijom, te se one lakše i brže oporavljaju. Iz tog razloga nije rijetkost da se poznati sportaši nakon većih ozljeda oporavljaju prelaskom na sirovu prehranu. Takva hrana je lako probavljiva te naše tijelo konzumacijom takve hrane ne troši puno energije na probavu. Osobno sam u nekoliko navrata slijedila sirovojelsku ishranu a najduži period sirovojelstva trajao je 8 mjeseci u mojem slučaju. Mogu sa sigurnošću reći da je sirovojelstvo savršena ishrana i moj konačan cilj jednoga dana. Dok sam slijedila tu ishranu osjećala sam se bolje nego ikada. Imala sam ogromne nalete energije, potrebu za fizičkim aktivnostima, koncentracija mi je bila pojačana i osjećala sam bistrinu uma. Svakodnevne aktivnosti predstavljale su mi gušt a ne napor, a lijenosti i umora nije bilo niti u jednom trenu. Koža mi se očistila od svih nečistoća i sitne bore su nestale uslijed pravilne hidratacije tijela (voda u voću i povrću je najfiltriranija i najčišća voda koju možemo naći). Uredno sam spavala, višak kilograma na tijelu se gubio rekordnom brzinom (ali ne i mišići, nego samo masne stanice). Postoji jako puno dobrobiti koje primijete ljudi na takvoj ishrani već nakon nekoliko dana, ali naravno, uvijek postoje oni koji će vam reći suprotno. To su ljudi koji tako nešto bitno, kao što je prehrana, promijene bez da su se prije o tome informirali i bez da su pročitali detaljno o tome. 

Razlog zašto sam prestala jesti 100% sirovu hranu je taj što sam pala pod pritiskom društva i vlastite ovisnosti o uživanju u hrani.

Postoji još veliki broj različitih prehrana, ali zadržat ćemo se na ovima koje se najčešće spominju.

Od gore navedenih prehrana jedna ne mora nužno isključiti drugu, pa tako postoje vegani sirovojelci, svejedi koji ne jedu gluten ali jedu šećer i slično.

Za mene osobno najidealnija prehrana je veganska s većim udjelom sirovih namirnica. Tako uspijem izbalansirati zdravlje, fizičku aktivnost, socijalni faktor (druženja, proslave, restorani, razne rasprave, itd.) te moral i osobno zadovoljstvo. Naravno da svi mi imamo periode kad nam zdravlje i izgled nisu prioritet na ljestvici te se fokusiramo na druge tvari a ove zapostavimo, ali svi mi uvijek u mislima težimo postati bolja verzija sebe te sukladno tome tražimo najbolji put koji će nas dovesti do toga. Mislim da je život u balansu najbolji put prema ostvarivanju tog cilja, a to se odnosi i na prehranu.

Kojoj ishrani vi težite?

Live healthily ever after!

Podijeli: